Učiteljica Slađana uvela nauku u učionicu i oduševila učenike: Zašto je nauka važna?

Upoznajmo nauku u učionici

Da je nauci i eksperimentima mesto u učionici najbolje svedoče uspešni primeri iz nastavničke prakse. Donosimo iskustvo učiteljice Slađane Marković Štetek, iz Osnovne škole “ Ivan Milutinović”, koja se nalazi  u Subotici.

Slađana ima 10 godina iskustva u poučavanju, i bezbroj sjajnih časova koje pamti i s radošću prepričava. Međutim, postavši član STEM zajednice i priključivši se aktivnostima Mreže nastavnika STEM zbornica i Obrazovnog centra STEM, Slađana je napravila značajan iskorak u svom pedagoškom pristupu – uvela je nauku i eksperimente u učionicu!

Šta je učiteljica Slađana postigla uvođenjem eksperimenata?

Često se čuje mit – da je nauka samo za starije učenike i da je teška i nerazumljiva. Nije retko ni čuti da su eksperimenti samo za nastavnike prirodnih predmeta. Međutim, učiteljica Slađana je pokorila ovaj mit. 

Da bi njenim učenicima približila STEM veštine, i pomogla im u razumevanju sveta oko sebe – započela je zanimljiv ciklus u učionici: spoj nauke, eksperimentisanja, istraživanja, otkrivanja i uočavanja promena. 

Kroz različite ideje koje pronalazi na sajtu STEM eksperimenti, Slađana je učenike usmerila u pravcu prepoznavanja naučnih promene. Vodeći učenike kroz proces postavljanja sjajnih pitanja i pronalaženja odgovora, pomogla im je da uvide vrednost nauke i njen potencijal za njihov dalji karijerni put. 

Ali da li je to sve? Ne! Uvođenjem nauke u mlađe razrede postiže se još dosta važnih pedagoških aspekata kao što su:

  • Podsticanje radoznalosti,
  • Otkrivanje uzročno-posledičnih veza;
  • Prepoznavanje pojava i naučnih reakcija;
  • Jačanje mehaničkih sposobnosti;
  • Obogaćivanje vokabulara, 
  • Jačanja saradništva među učenicima…

Zanima vas kako izgledaju naučne aktivnosti u mlađim razredima?😉

Dođite i vi na Slađanin čas i pogledajte kako nauku objašnjava kroz igru!

Na slikama možete videti eksperimente kao što su:

  • Dokazivanje količine kiseonika u vazduhu;
  • Pravljenje oblaka;
  • Identifikovanje pritiska vazduha.

I to nije sve. Slađana je uspešno realizovala i eksperimente koji dokazuju:

  • Zašto je nebo plavo;
  • Kako se prave roboti od kućnih materijala;
  • Kako nastaje sneg;
  • Kako se prave kućice za pčele i brojni drugi inženjerski projekti.

O oduševljenju učenika naukom rado govori i u svojoj školi, i prenosi iskustva svojim kolegama i saradnicima, a za naš blog istakla je:

“Kao ideju za ovakvim sprovođenjem aktivnosti dobila sam na osnovu eTwinning projekta ”Magična naukica”. Učenici su sarađivali sa decom iz drugih škola i država i veoma im se svidela mogućnost sprovođenja eksperimenata, što su u završnim evaluacijama i pokazali, te smo se odlučili da i ove godine nastavimo sa aktivnostima. Nastavila sam dalje da istražujem kako da eksperimente uvrstim u svoj rad i dobila sam poziv da učestvujem na konferenciji „Dispozicije za učenje i učenje iz školsko / predškolske perspektive”, gde sam od koleginica (vaspitača) prvi put čula za STEM aktivnosti. Tu se javila želja da časove prirode i društva obogatim STEM eksperimentima, proširim saznanja učenika, razvijam logičko, naučno i kritičko mišljenje kod učenika i časove učinim zanimljvijim i sadržajnijim.

Nakon toga sam se priključila STEM zbornici preko koje sam učestvovala na seminarima i u svoj rad od ove školske godine uvrstila skoro svakodnevno razne STEM aktivnosti. Deci, roditeljima i kolegama sam predstavila šta ćemo raditi tokom školske godine. Svi su bili oduševljeni idejom. Posle dva meseca sprovođenja aktivnosti učenici sa nestrpljenjem čekaju “STEM čas” kako ga zovu i uvek rado svi učestvuju. Mislim da je ovakav način učenja i sticanja znanja veoma važan za decu, jer razvija veštine za 21.vek, podstiče kreativnost, tehnološku i medijsku pismenost, logičko, kritičko i naučno mišljenje. Radujem se sa decom svakom novom času i eksperimentu.”

Zašto je nauka važna?

Važno je učenicima razvijati naučne i STEM veštine i znanja iz više razloga. 

  • Jedan od razloga je taj što su ovo veštine koje će učenike sutra može učiniti “zapošljivijim” i spremnijim da ispune trenutnu potražnju za radnom snagom iz STEM oblasti – koja je za 32% veća od očekivane. 
  • Takođe podučavanjem o naučnim i STEM veštinama razvija se i kritičko razmišljanje, te i usađuje strast za inovacijama. Pored prednosti učenja STEM sadržaja, učenici koji su izloženi STEM učenju razvijaju i sve ostale veštine 21. veka kao što su medijska i tehnološka pismenost, problem solving i kreativnost.
  • Direktnim usmeravanjem učenika da razumeju pojave iz stvarnog sveta pomaže im se da shvate zašto je ono što uče korisno i van škole. Pomaže im da vide kako se teme, pitanja, dileme i ideje koje istražuju u školi prikazuju i u svakodnevnom životu.

Model podučavanja koji daje najbolje razultate obuhvata kolaborativno učenje koje transformiše poziciju učenika o sopstvenom položaju stavljajući ih u poziciju istraživača, a ne osobe koja je poučavana. 

Učenje nauke danas – za bolje i uspešnije sutra!

U današnjem svetu koji se brzo menja, nije dovoljno samo imati znanje ili informacije. Da bi bili uspešni, učenici moraju biti u stanju da preispituju informacije, identifikuju različite tačke gledišta i procenjuju argumente drugih. Podučavanje kritičkog mišljenja kroz uključivanje nauke može im pomoći da reše svakodnevne probleme. Ova vrsta obrazovnog pristupa ne samo da uči učenike važnim sadržajima i veštinama, već im pokazuje i kako se te veštine mogu primeniti u funkcionalnom smislu.

Na primer, učenik koji uči o procesu inženjerskog dizajna spreman je odmah to svoje znanje “kako nešto treba da uradi” i da isproba u praksi, odnosno može da iskoristi to znanje tako što je već sutra spreman da dizajnira novu igračku. 

Upravo je ovaj pristup praktičnog učenja od suštinskog značaja u današnjem svetu, i to je jedna od stvari koja čini STEM i naučno obrazovanje toliko vrednim!

To nadalje znači sledeće:

“Nauka i STEM nastava ne pružaju samo znanje učenicima, već veštine da znaju šta da urade sa tim znanjem u stvarnom svetu. Veštine 21. veka razvijene kroz STEM obrazovanje su važne u pripremi učenika da ostanu prilagodljivi i uspešni u svetu koji se stalno menja!”

Postoji mnogo načina da učenike uključite u STEM polja. U zavisnosti od njihovog uzrasta menjaće se i model rada, ali započinjanje razgovora je prvi način na koji nastavnici mogu da ohrabre učenike da je svako od njih nadaren za STEM. 

Slađana je uspela – zašto ne biste i vi? 😀

Ako želite ideje i podršku u primeni STEM-a, pridružite nam se!

Svakog meseca putem vebinara predstavljamo brojne primere iz nastavničke prakse, pa vas očekujemo na sledećem!

Ostavite komentar